четвртак, 29. јануар 2015.

Energija vetra

Uvod


Energija vetra se dobija iz strujanja vetra pomoću vetrenjača ili jedra kako bi se dobila mehanička ili električna energija. Vetrenjače se koriste da generišu električnu energiju, mlinovi na vetar se koriste zbog svoje mehaničke snage, pumpe na snagu vetra za navodnjavanje, a jedra da pokreću brodove. Energija vetra je alternativa fosilnim gorivima, ima je u izobilju, obnovljiva je, dostupna širom planete, čista, nezagadjuje i zauzima malo prostora na zemlji.


Veliki vetro parkovi se sastoje od hiljada pojedinačnih vetrenjača koje su povezane na elektrodistributivnu mrežu. Veliki vetro parkovi mogu zauzimati veliku površinu, ali se zemlja izmedju vetrenjača može koristiti u poljoprivredne ili druge svrhe. Prema trenutnim analizama EU, priobalni vetar je jeftin izvor električne energije, u rangu a na mnogim mestima i jeftiniji od proizvodnje struje na ugalj, gas ili fosilna goriva. Priobalni vetar je stabilniji i jači od vetra na kopnu, ali su troškovi izgradnje i održavanja veći. Manji priobalni vetro parkovi mogu električnom energijom napajati izolovane lokacije ili upumpavati električnu energiju u elektrodistributivnu mrežu.

Energija vetra je poprilično konstantna tokom cele godine ali ima manje varijacije tokom kraćih vremenskih perioda. Zbog toga se često koristi u kombinaciji sa drugim izvorima energije kako bi se dobilo pouzdano snadbevanje energijom. Kako  se povećava proizvodnja električne energije iz vetra, javlja se potreba da se nadogradi elektrodistributivna mreža, i poveća mogućnost zamene konvencionalne energije sa energijom dobijenom iz vetra. Ovi problemi se mogu prevazići pomoću tehnika upravljanja električnom energijom poput: povećanog kapaciteta mreže, dobro geografski rasporedjenim vetrenjačama, dovoljnoljnom proizvodnjom električne energije iz hidro-elektrana, uvozom i izvozom električne energije u susedne države, ili smanjenjem potrošnje u periodima kada je proizvodnja energije iz vetra mala.

U 2013 godini Danska je proizvodila više od trećine ukupne potrošnje električne energije iz vetra, pored Danske još 83 države u svetu koriste energiju vetra za proizvodnju električne energije.
Skoro sve velike vetrenjače imaju isti dizajn - turbinu sa horizontalnom osom sa rotorom i tri propelera nakačena na frh vetrenjače.

Ekonomska isplativost


Proizvodna cena električne energije pomoću energije vetra spustila se na cenu proizvodnje električne energije iz tradicionalnih izvora u nekim delovima Evrope i Americi još sredinom 2000tih. Vetrenjače zahtevaju veću investiciju u startu, ali kasnije nema troškova za gorivo. Zbog toga je cena energije dobijene putem vetra stabilnija nego cena energije koja se dobija iz fosilnih goriva čije cene variraju. U 2004toj, cena egergije dobijene iz vetra bila je pet puta manja nego cena energije dobijene iz vetra u 1980toj godini. Cena električne energije dobijene iz vetra je već jeftinija od električne energije dobijene od uglja. Cena energije vetra je u konstantno u padu, sto je čini sve rasprostranjenijom i pristupačnijom.

Manje vetrenjače


Manje vetrenjače su vetrenjače snage do 50kW. Izolovane zajednice, koje se oslanjaju na dizel agregate, mogu koristiti energiju vetra kao alternativu. Ljudi mogu ugraditi vetrenjače kako bi smanjili račune za električnu energiju  ili smanjili zagadjenje. Vetrenjače u kombinaciji sa akumulatorima se koriste decenijama za generisanje i skladištenje električne energije u udaljenim i izolovanim naseljima. U današnje vreme mogu se videti vetrenjače na kućama i zgradama koje ne mogu generisati dovoljno električne energije da zadovolje sve energetske potrebe, ali utiču značajno na smanjenje računa za električnu energiju.

Kućne vetrenjače mogu biti nezavisne ili povezane na elektrodistributivnu mrežu. 

Vetrenjače povezane na elektrodistributivnu mrežu koriste elektrodistributivnu mrežu kao skladište za energiju. Dakle, kada vetrenjače proizvode više električne energije nego što možemo a potrošimo energija se upumpava u elektrodistributivnu mrežu i koristi kasnije kada vetrenjača neproizvodi dovoljno energije da zadovolji potrošnju.

Nezavisne vetrenjače se koriste u kombinaciji sa akumulatorima kako bi se skladištila električna energija. Vetrenjače ovako spojene su potpuno nezavisne od elektrodistribucije. Često se nezavisne vetrenjače koriste u kombinaciji sa solarnim panelima ili dizel agregatima kako bi se obezbedila električna energija u danima kada nema dovoljno vetra.

Energija vetra i zagadjenje životne sredine


Energija vetra zanemarljivo zagadjuje životnu sredinu u poredjenju sa fosilnim gorivima. Iako vetro parkovi mogu da zauzmu velike površine zemlje, zemljište ispod vetrenjača je i dalje pogodno za poljoprivredu pošto su temelji za vetrenjače relativno mali. U nekim izveštajima se pominje povećana smrtnost ptica u blizini vetrenjača i drugih veštačkih gradjevina, ovo se može smanjiti ukoliko se primene sve mere zastite prirodnih staništa ptica. Vetrenjače takodje proizvode i odredjenu buku, na razdaljini od 300m ona je otprilike 45dB, što je za nijansu glasnije od frižidera. Na razdaljini od 1,5km vetrenjače se gotovo nečuju.

Нема коментара:

Постави коментар